Kino Velebit u Koprivnici, kino Sloboda u Dubrovniku te art-kino Metropolis u Zagrebu domaćini su Noći europskog filma, izdanja koje će se i ove godine održati pod sloganom „Podijelimo priče koje volimo!“.
Naime, Noć europskog filma (European Cinema Night) projekt je Kreativne Europe – Potprograma MEDIA u partnerstvu s mrežom europskih kina Europa Cinemas, koji slavi bogatstvo i raznolikost europske filmske kulture besplatnim prikazivanjem filmova. Tako će od 2. do 6. prosinca ove godine više od 80 kina diljem Europe sudjelovati u ovoj manifestaciji, dok će kino Velebit iz Koprivnice, kino Valli iz Pule te art-kino Metropolis iz Zagreba predstavljati Hrvatsku. Pritom je svako kino odabralo europski film na temelju interesa svoje publike kako bi pružilo kino iskustvo po mjeri.
U tom kontekstu kino Velebit po prvi je put domaćin Noći europskog filma te će 2. prosinca o.g., s početkom u 18 sati, početi s programom otvaranja Noći europskog filma. Uvodnim riječima dobrodošlice obratit će se predstavnici Grada Koprivnice – gđa Maja Holek, ravnateljica kina Velebit (Pučko otvoreno učilište Koprivnica), te gđa Martina Petrović, voditeljica DKE – Ureda MEDIA Hrvatske.
Zatim će se s početkom u 18.15 sati prikazati film „Još jedna runda“ danskog redatelja Thomasa Vinterberga, a nakon projekcije uslijedit će razgovor s g. Mirom Frakićem u čijem će fokusu biti Vinterberg i njegova djela, kao i moderirana diskusija s gđom Martinom Petrović, g. Mirom Frakićem na temu vidljivosti europskog filma u Hrvatskoj, posebno u kontekstu Potprograma MEDIA, a koju će voditi gđa Maja Holek.
Kino Sloboda će 3. prosinca s početkom u 18.30 sati prikazati dramu „Sve jasno“ mađarskog redatelja Gábora Reisza, dok će art-kino Metropolis 6. prosinca s početkom u 20 sati prikazati romantičnu komediju „Palo lišće“ finskog redatelja Akija Kaurismäkija.
Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, no svakako je važno da na službenim stranicama navedenih kina provjerite informacije te rezervirate svoje mjesto na vrijeme.
Postoji teorija da bi se svatko trebao roditi s malom količinom alkohola u krvi te da umjereno pijanstvo otvara naše umove svijetu koji nas okružuje, smanjuje naše probleme i povećava našu kreativnost. Ohrabreni tom teorijom, Martin i njegova trojica prijatelja, svi srednjoškolski učitelji, kreću u eksperimentiranje konstantne opijenosti tijekom radnog dana. Ako je Churchill mogao pobijediti u Drugome svjetskom ratu u konstantno alkoholiziranom stanju, tko zna što će nekoliko kapi više učiniti za njih i njihove učenike? Početni rezultati su pozitivni, a mali profesorski projekt uskoro će prerasti u akademsku nauku. Njihovi satovi u školama, kao i njihovi rezultati nastavljaju se popravljati i skupina prijatelja se ponovno osjeća živima! Međutim, kako vrijeme prolazi, nekima će stvari ići nabolje, ali drugi će posrnuti. Uskoro će postati kristalno jasno da, premda je alkohol odgovoran za neke vrhunske rezultate u prošlosti, određena djela pod njegovim utjecajem nose strašne posljedice…
Ljeto je u Budimpešti, srednjoškolac Abel ne može se fokusirati na završne ispite jer je beznadno zaljubljen u najbolju prijateljicu Janku. Odlična učenica Janka također pati zbog neuzvraćene ljubavi, ali prema oženjenom profesoru povijesti Jakobu, koji je imao sukobe s Abelovim konzervativnim ocem. Tenzije u polariziranom društvu neočekivano izbijaju na površinu, a Abelov maturalni ispit iz povijesti pretvara se u nacionalni skandal. Reiszova britka društvena satira kroz priču o zabušantskom maturantu, koji na krilima desničarskog tabloida dobiva svojih 15 minuta slave, isporučuje pronicljiv i zajedljiv komentar na društvenu polarizaciju, sužavanje spektra različitih perspektiva i trivijalizaciju politike.
Priča o dvoje usamljenih ljudi, Ansi i Holappi, koji se slučajno susreću u helsinškoj noći i pokušavaju pronaći prvu, jedinu i najveću ljubav svojih života. Njihov put prema tom hvalevrijednom cilju otežan je Holappinim alkoholizmom, izgubljenim telefonskim brojevima, time što jedno drugome ne znaju ni imena ni adrese i općom sklonošću života da postavlja prepreke onima koji traže sreću. Ova minuciozna romantična komedija četvrti je dio radničke trilogije Akija Kaurismäkija nakon Sjena u raju (1986.), Ariela (1988.) i Djevojke iz tvornice šibica (1990.). Ujedno je i Kaurismäkijev peti film uvršten u konkurenciju festivala u Cannesu, a nakon Grand prixa za Čovjeka bez prošlosti (2002.) Palo lišće je ove godine u Cannesu osvojio nagradu žirija, nagradu FIPRESCI na festivalu u San Sebastijánu te nagradu publike za najbolji film na festivalu u Münchenu.
Potprogram MEDIA jedini je fond Europske unije koji je namijenjen razvoju europske audiovizualne industrije. Na snazi je od 1991., a Hrvatska službeno postaje njegovom 32. punopravnom članicom 2008. godine. Potprogram MEDIA sufinancira projekte namijenjene producentima, organizatorima festivala, distributerima, kinima i svim drugim akterima vezanima uz audiovizualnu industriju.
Noć europskog filma realizira se uz financijsku potporu Potprograma MEDIA te u partnerstvu s mrežom Europa Cinemas i DKE – Uredom MEDIA Hrvatske.
